Press "Enter" to skip to content

Kruševačko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda

  • Veliki značaj ovog razvojnog koraka jednostavno je objašnjen nedavnim naslovom u dnevnom listu „Novosti“: „Srbija je dobila pametnu fabriku: otpadnu vodu pretvara u kišnicu, suši mulј i proizvodi eneriju“
Probni rad se uspešno privodi kraju

Pored svojih redovnih poslova, „Vodovod“ Kruševac je krajem marta uspeo da postane proizvođač i distributer natrijum-hipohlorita, odnosno regionalno važan učesnik borbe protiv širenja pandemije korona virusa. Istovremeno, u ovom preduzeću uspešno se privodi kraju probni rad najmodernijeg postrojenja za prikuplјanje i prečišćavanje otpadnih voda.

Sredinom prošlog meseca postrojenje je obišla visoka delegacija, predvođena potpredsednicom Vlade Srbije Zoranom Mihajlović, ministarkom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

– Ovo je važan dan za Kruševac i Srbiju, ovom investicijom Kruševac se svrstava u red najmodernijih ekološki uređenih gradova Evrope – naglasila je ministarka. – Ovo je najmodernija fabrika ove vrste, ne samo u Srbiji, već i u ovom delu Evrope. Između ostalog, ovde će se prvi put raditi solarno sušenje mulјa, koji kao energent može da odlazi na dalјu upotrebu u elektranu. Postigli smo visok nivo zaštite okoline i energetske efikasnosti. Vlada Srbije, Grad Kruševac i svi naši partneri zaslužni su što Kruševac sledeće godine može da traži status „zelenog grada“.

Postrojenje obuhvata kompleks od preko 40 objekata na prostoru od pet hektara. Kamen temelјac za fabriku je postavlјen 2017, a radovi su počeli u aprilu 2018. godine. Tome je prethodila izgradnja kanalizacione i kolektorske mreže duge 63 kilometra. Mreža pokriva gradsko i seosko područje. Prerada otpadnih voda ima kapacitet 90 hilјada ekvivalent stanovnika, uklјučujući i privredu, sa mogućnošću proširenja na 120 hilјada ekvivalent stanovnika.

Procesni deo postrojenja obuhvata objekte i opremu na tri linije: liniji vode, mulјa i biogasa. Na prvoj liniji voda se mehanički prerađuje i potom prečišćava u bazenima sa aktivnim uglјem. Kada dostigne parametre kišnice odlazi u Zapadnu Moravu. Mulј se suši i u odgovarajućim uslovima oslobađa biogas. Krajnji stadijum na liniji mulјa je solarno sušenje UV-lampama u posebnom staklenom objektu. Kako pišu „Novosti“, procenjuje se da će se od 7,5 hilјada tona vlažnog mulјa dobijati oko 2,5 hilјade tona mulјa sa svojstvima lignita, podesnim za dalјu eksploataciju.

Celokupan projekat vredan je skoro 24 miliona evra. Na samo postrojenje utrošeno je 14,4, a na kolektоrsku i kanalizacionu mrežu – 9,4 miliona evra. Projekat je finansiran kreditom Nemačke razvojne banke u saradnji sa Vladom Republike Srbije, pri čemu 95 odsto otplaćuje Vlada, pet procenata „Vodovod“ Kruševac, a rok otplate je 12 godina.